OTKRIVENJE
Otkrivenje je knjiga u Bibliji od koje čitaoci se najviše plaše. Mnogi tvrde da je to nemoguće razumeti, što je ironično u svetlu naslova. To je Apokalipsa (otkrivanje), a ne Apokrifi (skriveno)! Svrha knjige je otkriti, a ne prikriti. Problem nije u tome što ljudi to ne mogu razumeti, već u tome što neće verovati! Kao i ostatak Biblije, i ovu knjigu treba shvatiti doslovno upravo onako kako kaže. Kada se koriste simboli i figure, moramo se pouzdati u Božju reč da bismo ih protumačili.
Postoje 3 glavne škole mišljenja o Otkrivenju:
1) Preterizam - Ovo lažno gledište uči da događaji zabelženi u Otkrivenju opisuju probleme i progone crkve tokom vremena kada je knjiga napisana.
2) Istorijski - Ovaj lažni pogled uči da događaji zabeleženi u Otkrivenju opisuju istoriju crkve. Takođe se ne slažemo sa stavom da su poglavlja 1-3 istorijska, dok su 4-22 proročka.
3) Futurizam - Ovo je ispravan pogled na knjigu. Uči da je knjiga ono što ona tvrdi da je „proročanstvo“ (1:3). Cela knjiga je futuristička (1:10).
Većina komentara uči da je ova knjiga napisana oko 95. godine nove ere. Ne postoji način da se to dokaže iz Svetog Pisma. Zapravo nije važno kada je napisana, jer će se događaji zabeleženi u njoj događati u budućnosti (verujemo da je napisana za vreme Dela apostolskih). Možemo dobiti dobru ideju o čemu se radi u ovoj knjizi razmatranjem nekih stvari u prvom poglavlju.
Uvod (1:1-3)
Primetite da je ova knjiga dana da „pokaže“ Božjim slugama „stvari koje se uskoro moraju dogoditi“. Za one kojima apostol Jovan piše, ispunjenje svega što je napisano u ovoj knjizi bilo je "na dohvat ruke" (s.3; 22:6-10, 20). Stoga Jovan nije mogao ovu knjigu napisati Telo Hristovom koje nije predmet proročanstva (Otkrivenje je pet puta nazvano "proročanstvom"), već je tajna otkrivena kroz Pavla. Prošlo je gotovo 2000 godina otkako je Jovan napisao ovo proročanstvo, a ono nije ispunjeno. Živimo u dispenzaciji milosti u kojem se ne ostvaruje proročanstvo o Izraelu.
Pozdrav (1:4-6)
Ovaj kratki pozdrav pun je doktrinarne istine. "Mi" u stihovima 5-6 odnosi se na Jovana i njegovu braću (Jevreje) i saputnike u TRIBULACIJI (s.9). Da, Hrist nas voli i oprao nas od naših greha u svojoj krvi, ali nigde u Pavlovim poslanicama ne saznajemo da je On postavio Telo Hristovo kraljevima i sveštenicima koji će vladati na zemlji. Jovan govori o tome šta će Hristos učiniti za Izrael, kojeg je zavole „ljubavlju večnom“ (Jer. 31:3), nakon svog otkrivenja (s.7). Oni će biti oprani od svojih greha kao nacija (Dela apostolska 3:19; Rim. 11:26-27; Zah. 12:9-10; 13:1; 1. Pet. 1:1-21) i postavljeni za kraljeve i sveštenike na zemlji (Otk. 2:26-27; 3:21; 5:10; 20: 4; Isa. 61:6; 1. Pet. 2:5,9).
Tema knjige (s.7-8)
Glavna tema knjige je otkrivenje Isusa Hrista. Ono ne opisuje uznesenje Hristovog Tela (crkve).
• Dolazi - Trenutno je na trećem nebu s desne strane Oca. Otkrit će se s velikom snagom i slavom s neba i vratiti se na zemlju.
• Na oblacima - Oblaci su bili povezani sa Božjim prisustvom u SZ (Pr. 40:33-34, čovek ne može gledati na svoju slavu). Uzašao je u oblaku i dolazi na sličan način (Dela apostolska 1:9-12; Zah 14:4).
• i videće ga svako oko - Ovo će biti javni i vidljivi povratak na zemlju (Matej 24:29-30).
• i oni koji su ga proboli - Izrael (Zah 12:10)
• i sav će zemaljski rod za njim zaplakati - Zašto (19:11)?
Otvaranje vizije (s.9-20)
Jovan je proslavljenog Sina Čovječjeg video kao nadolazećeg Kralja i Sudiju. Ova vizija je glavna tema knjige. Evo Onoga koji će se otkriti s Neba (19:11-16)!
Kako je Jovan mogao biti pratilac svetaca nevolje? Svedočio je čitavoj nevolji i vaskrsnuće da uđe u kraljevstvo sa onima koji izdrže nevolju do kraja. Moraju strpljivo izdržati nevolju pre nego što dođe kraljevstvo (Lk. 21:19; Jak. 5:7-11; 14:12). Zašto je Jovan bio na ostrvu Patmos? Predanje kaže da ga je tamo prognao rimski car 95. godine i da mu je Bog dao otkrovenje dok je bio tamo. Sve što nam treba da bismo razumeli Bibliju sadržano je u Bibliji. Jovan je jasno rekao zašto je bio tamo (s 2,9). Bog ga je poslao tamo da primi ovo otkrivenje (verovatno tokom perioda Dela apostolskih) baš kao što je poslao Pavla u Arabiju da primi otkrivenja za ovo današnje doba.
Ako ne razumemo s.10, to će uveliko ometati naše razumevanje cele knjige. Šta je Jovan mislio pod pojmom „Bio sam u Duhu“? Svaki je vernik u Duhu (Rim. 8:9), ali to nije ono o čemu se ovde govori. Jovan je bio u Duhu u istom smislu u kojem se ova fraza koristi u čitavoj knjizi Otkrivenja (4:2; 17:3; 21:10). Duh Sveti ga je preneo u budući Dan Gospodnji da bude svedok i napiše ono što je video. Bog je to učinio i sa drugim prorocima (Jezek. 37:1, 40-48. Video je budući hram).
Mnogi nedelju nazivaju Danom Gospodnjim, ali Biblija to nikad ne čini. To je dan kada Gospod sudi zemlji u velikom gnevu (Isa. 13:6-13). Dan Gospodnji je proročki vremenski period koji uključuje 70. Danilovu sedmicu, drugi Hristov dolazak, Njegovu vladavinu od 1000 godina, poslednju bitku sa Sotonom, obnovu neba i zemlje i sud velikog belog prestola. Knjiga Otkrivenja otkriva ovaj dan vrlo detaljno.
Važno je shvatiti da je cela knjiga Otkrivenja poslana sedam crkava radi njihovog podučavanja. Zašto ovih sedam crkava? Oni su reprezentativne crkve svih svetaca nevolje (broj dovršenja, „ono što Duh govori crkvama“). Zašto crkve u Aziji, a ne u Izraelu? Oni su raštrkani izvan svete zemlje u periodu nevolja (Jak. 1:1).
Reč „sedam“ i „sedma“ koristi se 59 puta u Otkrivenju, a postoji mnogo kompleta sedmica (crkve, duhovi (1:4), zlatni svećnjaci (1:12), zvezde (1:16), žižci (4:5), pečati (5:1), anđeli (8:2), trube (8:2), gromovi (10:3), zlo (15:1), čaše (17:1) i kraljevi (17:10). Ova je knjiga završetak proročkog programa. Sedam je vrlo važan broj u Božjim odnosima s Izraelom (7 praznika, 70x7 u Dan. 9).
Hrist je rekao Jovanu da treba da piše o tri stvari:
1) Stvari koje su viđene (1) - Hristova vizija
2) Stvari koje jesu (2-20) - Gospodnji dan
3) Ono što će biti posle (21-22) - večno stanje
Otkrivenje je knjiga u Bibliji od koje čitaoci se najviše plaše. Mnogi tvrde da je to nemoguće razumeti, što je ironično u svetlu naslova. To je Apokalipsa (otkrivanje), a ne Apokrifi (skriveno)! Svrha knjige je otkriti, a ne prikriti. Problem nije u tome što ljudi to ne mogu razumeti, već u tome što neće verovati! Kao i ostatak Biblije, i ovu knjigu treba shvatiti doslovno upravo onako kako kaže. Kada se koriste simboli i figure, moramo se pouzdati u Božju reč da bismo ih protumačili.
Postoje 3 glavne škole mišljenja o Otkrivenju:
1) Preterizam - Ovo lažno gledište uči da događaji zabelženi u Otkrivenju opisuju probleme i progone crkve tokom vremena kada je knjiga napisana.
2) Istorijski - Ovaj lažni pogled uči da događaji zabeleženi u Otkrivenju opisuju istoriju crkve. Takođe se ne slažemo sa stavom da su poglavlja 1-3 istorijska, dok su 4-22 proročka.
3) Futurizam - Ovo je ispravan pogled na knjigu. Uči da je knjiga ono što ona tvrdi da je „proročanstvo“ (1:3). Cela knjiga je futuristička (1:10).
Većina komentara uči da je ova knjiga napisana oko 95. godine nove ere. Ne postoji način da se to dokaže iz Svetog Pisma. Zapravo nije važno kada je napisana, jer će se događaji zabeleženi u njoj događati u budućnosti (verujemo da je napisana za vreme Dela apostolskih). Možemo dobiti dobru ideju o čemu se radi u ovoj knjizi razmatranjem nekih stvari u prvom poglavlju.
Uvod (1:1-3)
Primetite da je ova knjiga dana da „pokaže“ Božjim slugama „stvari koje se uskoro moraju dogoditi“. Za one kojima apostol Jovan piše, ispunjenje svega što je napisano u ovoj knjizi bilo je "na dohvat ruke" (s.3; 22:6-10, 20). Stoga Jovan nije mogao ovu knjigu napisati Telo Hristovom koje nije predmet proročanstva (Otkrivenje je pet puta nazvano "proročanstvom"), već je tajna otkrivena kroz Pavla. Prošlo je gotovo 2000 godina otkako je Jovan napisao ovo proročanstvo, a ono nije ispunjeno. Živimo u dispenzaciji milosti u kojem se ne ostvaruje proročanstvo o Izraelu.
Pozdrav (1:4-6)
Ovaj kratki pozdrav pun je doktrinarne istine. "Mi" u stihovima 5-6 odnosi se na Jovana i njegovu braću (Jevreje) i saputnike u TRIBULACIJI (s.9). Da, Hrist nas voli i oprao nas od naših greha u svojoj krvi, ali nigde u Pavlovim poslanicama ne saznajemo da je On postavio Telo Hristovo kraljevima i sveštenicima koji će vladati na zemlji. Jovan govori o tome šta će Hristos učiniti za Izrael, kojeg je zavole „ljubavlju večnom“ (Jer. 31:3), nakon svog otkrivenja (s.7). Oni će biti oprani od svojih greha kao nacija (Dela apostolska 3:19; Rim. 11:26-27; Zah. 12:9-10; 13:1; 1. Pet. 1:1-21) i postavljeni za kraljeve i sveštenike na zemlji (Otk. 2:26-27; 3:21; 5:10; 20: 4; Isa. 61:6; 1. Pet. 2:5,9).
Tema knjige (s.7-8)
Glavna tema knjige je otkrivenje Isusa Hrista. Ono ne opisuje uznesenje Hristovog Tela (crkve).
• Dolazi - Trenutno je na trećem nebu s desne strane Oca. Otkrit će se s velikom snagom i slavom s neba i vratiti se na zemlju.
• Na oblacima - Oblaci su bili povezani sa Božjim prisustvom u SZ (Pr. 40:33-34, čovek ne može gledati na svoju slavu). Uzašao je u oblaku i dolazi na sličan način (Dela apostolska 1:9-12; Zah 14:4).
• i videće ga svako oko - Ovo će biti javni i vidljivi povratak na zemlju (Matej 24:29-30).
• i oni koji su ga proboli - Izrael (Zah 12:10)
• i sav će zemaljski rod za njim zaplakati - Zašto (19:11)?
Otvaranje vizije (s.9-20)
Jovan je proslavljenog Sina Čovječjeg video kao nadolazećeg Kralja i Sudiju. Ova vizija je glavna tema knjige. Evo Onoga koji će se otkriti s Neba (19:11-16)!
Kako je Jovan mogao biti pratilac svetaca nevolje? Svedočio je čitavoj nevolji i vaskrsnuće da uđe u kraljevstvo sa onima koji izdrže nevolju do kraja. Moraju strpljivo izdržati nevolju pre nego što dođe kraljevstvo (Lk. 21:19; Jak. 5:7-11; 14:12). Zašto je Jovan bio na ostrvu Patmos? Predanje kaže da ga je tamo prognao rimski car 95. godine i da mu je Bog dao otkrovenje dok je bio tamo. Sve što nam treba da bismo razumeli Bibliju sadržano je u Bibliji. Jovan je jasno rekao zašto je bio tamo (s 2,9). Bog ga je poslao tamo da primi ovo otkrivenje (verovatno tokom perioda Dela apostolskih) baš kao što je poslao Pavla u Arabiju da primi otkrivenja za ovo današnje doba.
Ako ne razumemo s.10, to će uveliko ometati naše razumevanje cele knjige. Šta je Jovan mislio pod pojmom „Bio sam u Duhu“? Svaki je vernik u Duhu (Rim. 8:9), ali to nije ono o čemu se ovde govori. Jovan je bio u Duhu u istom smislu u kojem se ova fraza koristi u čitavoj knjizi Otkrivenja (4:2; 17:3; 21:10). Duh Sveti ga je preneo u budući Dan Gospodnji da bude svedok i napiše ono što je video. Bog je to učinio i sa drugim prorocima (Jezek. 37:1, 40-48. Video je budući hram).
Mnogi nedelju nazivaju Danom Gospodnjim, ali Biblija to nikad ne čini. To je dan kada Gospod sudi zemlji u velikom gnevu (Isa. 13:6-13). Dan Gospodnji je proročki vremenski period koji uključuje 70. Danilovu sedmicu, drugi Hristov dolazak, Njegovu vladavinu od 1000 godina, poslednju bitku sa Sotonom, obnovu neba i zemlje i sud velikog belog prestola. Knjiga Otkrivenja otkriva ovaj dan vrlo detaljno.
Važno je shvatiti da je cela knjiga Otkrivenja poslana sedam crkava radi njihovog podučavanja. Zašto ovih sedam crkava? Oni su reprezentativne crkve svih svetaca nevolje (broj dovršenja, „ono što Duh govori crkvama“). Zašto crkve u Aziji, a ne u Izraelu? Oni su raštrkani izvan svete zemlje u periodu nevolja (Jak. 1:1).
Reč „sedam“ i „sedma“ koristi se 59 puta u Otkrivenju, a postoji mnogo kompleta sedmica (crkve, duhovi (1:4), zlatni svećnjaci (1:12), zvezde (1:16), žižci (4:5), pečati (5:1), anđeli (8:2), trube (8:2), gromovi (10:3), zlo (15:1), čaše (17:1) i kraljevi (17:10). Ova je knjiga završetak proročkog programa. Sedam je vrlo važan broj u Božjim odnosima s Izraelom (7 praznika, 70x7 u Dan. 9).
Hrist je rekao Jovanu da treba da piše o tri stvari:
1) Stvari koje su viđene (1) - Hristova vizija
2) Stvari koje jesu (2-20) - Gospodnji dan
3) Ono što će biti posle (21-22) - večno stanje